Skupština HNŽ-K
Ukratko o povijesti
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije-kantona nositelj je zakonodavne vlasti u Županiji – Kantonu. Konstituirana je 1996. godine i tada je brojala 50 zastupnika.
Amandmanima na Ustav HNŽ/K broj zastupnika se smanjio na 30 koji se biraju na općim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na cijelom teritoriju Županije – Kantona, sukladno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.
Skupština je jednodomna i zastupnici se biraju po predstavničkom principu , ali ima ugrađene i mehanizme zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Zastupnici
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije-kantona je zakonodavno tijelo Županije-Kantona koje se sastoji od jednog doma i broji 30 zastupnika čiji mandat traje četiri godine. Zastupnike u zakonodavnom tijelu županije-kantona biraju birači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na cijelom području županije-kantona. Svaki birač može biti biran za županijskog-kantonalnog zastupnika. Skupština Hercegovačko-neretvanske županije-kantona prvi put bit će sazvana najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora.
Ovlasti
Skupština ima sljedeće nadležnosti:
a) Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja Ustav Županije-Kantona,
b) Donosi zakone i ostale propise za izvršavanje županijskih-kantonalnih nadležnosti propisane Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine,
c) Usvaja proračun Županije-Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno financiranje,
d) Dvotrećinskom većinom potvrđuje imenovanje Vlade Županije-Kantona,
e) Donosi Poslovnik Skupštine,
f) Bira zastupnike Županije-Kantona u Dom naroda Parlamenta Federacije iz reda zastupnika Skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine,
g) Obavlja ostale poslove iz svog djelokruga kao i one koje su joj povjerene.
O županiji/Kantonu
Hercegovačko-neretvanska županija-kanton (HNŽ-K) je federalna jedinica u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine i smještena je na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa sjedištem Vlade i Skupštine u gradu Mostaru. Službeni jezici su hrvatski, bosanski i srpski , a pisma latinica i ćirilica. Susjedna područja HNŽ-K su Srednjobosanska županija na sjeveru, na sjeveroistoku kanton Sarajevo, sjeverozapadu kanton 10 i zapadu Zapadno-hercegovačka županija. Susjedno područje HNŽ-K na istoku je entitet Republika Srpska, a na jugozapadu Republika Hrvatska. Područje HNŽ-K uključuje 9 jedinica lokalne samouprave i to: grad Čapljina, Čitluk, Jablanica, grad Konjic, grad Mostar, Neum, Prozor-Rama, Ravno i grad Stolac.
HNŽ-K zauzima površinu od 4.401 km2 , odnosno 16,85% teritorije FBiH ili 8,59% teritorije Bosne i Hercegovine. Gustoća naseljenosti HNŽ-K je 50,4 stanovnika po km2, čime se HNŽ-K svrstava u rjeđe naseljene županije s obzirom da je prosječna gustoća naseljenosti Federacije BiH 83,7 stanovnika po km2. Područje HNŽ-K nije podjednako naseljeno, pa tako općina Čitluk i grad Čapljina imaju najgušću naseljenost sa 100 stanovnika po km2, a potom grad Mostar sa 90 stanovnika po km2. S druge strane, najslabije naseljene jedinice lokalne samouprave su općina Ravno sa 9,7 stanovnika po km2 i općina Neum sa 20,7 stanovnika po km2.
Tablica 1. Gustoća naseljenosti po gradovima/općinama u HNŽ-u, 2013. godina
| Naziv grada/općine | Površina u km2 | Broj stanovnika | Gustoća naseljenosti |
| Čapljina | 256 | 26.157 | 102,2 |
| Čitluk | 181 | 18.140 | 100,2 |
| Jablanica | 301 | 10.111 | 33,6 |
| Konjic | 1169 | 25.148 | 21,5 |
| Grad Mostar | 1175 | 105.794 | 90,0 |
| Neum | 225 | 4.653 | 20,7 |
| Prozor-Rama | 477 | 14.280 | 29,9 |
| Ravno | 331 | 3.219 | 9,7 |
| Stolac | 286 | 14.502 | 50,7 |
| Ukupno | 4.401 | 222.004 | 50,4 |
Prirodne i geografske karakteristike ovog područja su raznovrsne, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do vjekovnih listopadnih i zimzelenih šuma i pružaju obilne mogućnosti za život i privredni razvoj zasnovan na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu i drvnoj industriji. Na sjeveru HNŽ-K prevladava umjereno kontinentalna, na planinama planinska, a na jugu mediteranska klima. Ekološki čista i nedirnuta priroda, geografski položaj i blizina i dobra prometna povezanost bitne su činjenice za privredni prosperitet ovog kraja.
Geoprometno gledajući, HNŽ-K je raskrsnica dva osovinska komunikacijska pravca – regionalnog, državnog, međudržavnog (BiH-RH) i europskog karaktera – što određuje sadašnju, ali određuje i buduću poziciju Hercegovine u ovom dijelu Europe. Oba pravca su podjednake važnosti, ali se onom osovine sjever – jug daje veći prioritet. Ta veza mora i kopna, dolinom Neretve, je završni dio vertikale europskih komunikacija iz poznatog Koridora Vc (Baltik-Adriatik). Druga osovina, Jonski pravac, slijedi obalu Jadranskog mora i povezuje Europu preko Balkana s Bliskim istokom. Cestovna mreža veže regiju sa susjednim državama Hrvatskom i Crnom Gorom i nadalje sa ostatkom Europe. Mreža željeznice veže Mostar sa Sarajevom i s lukom Ploče na Jadranskoj obali u Hrvatskoj, koja je izgrađena posebno da služi potrebama Bosne i Hercegovine i koja predstavlja prirodni transportni ulaz i izlaz za državu, ali i za regiju.
Zračni promet u regiji funkcionira preko jedinog regionalnog aerodroma u Mostaru koji se nalazi u južnoj mostarskoj kotlini, u naselju Ortiješ, samo 6 km od središta Mostara.
HNŽ-K, sa svojim prirodnim parkovima, brojnim prirodnim ljepotama i kulturno povijesnim spomenicima ima veliki turistički potencijal.
Grb HNŽ-K
Grb Hercegovačko-neretvanske županije-kantona je štitastog oblika. Gornji dio je svjetlije plave boje i zauzima jednu trećinu dužine grba. U sredini gornjeg dijela nalazi se zlatnožuto sunce sa devet krakova (zraka). Polumjer sunca jednak je dužini krakova sunca i njihova dužina zajedno zauzima dvije trećine dužine gornjeg dijela grba. Donji dio grba je tamnije plave boje i zauzima dvije trećine dužine grba. U donjem dijelu grba nalaze se tri vodoravne, paralelne, valovite bijele crte čija se dužina smanjuje proporcionalno prema donjem dijelu grba. Grb je optočen trakom zlatnožute boje. Krajnje točke grba su kao točke jednakostraničnog trokuta.
Zastava HNŽ-K
Zastava Hercegovačko-neretvanske županije-kantona je pravokutnog oblika sa odozgo prema dolje vodoravno poredanih pet proporcionalnih polja jednake veličine: crvene, bijele, plave, bijele i zelene boje. U sredini zastave nalazi se grb Hercegovačko-neretvanske županije-kantona. Grb je smješten tako da počinje i završava na sredini polja bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 3:5.